Kredit

Kredit se odnosi na novčani dužničko-vjerovnički odnos kod financija. Kod kreditnog posla, vjerovnik kredita (najčešće banka ili neki drugi davatelj kredita) ustupa pravo korištenja određenog iznosa novčanih sredstava dužniku (debitoru, osobi koja preuzima i vraća kredit) na ugovoreno vrijeme i uz ugovorene uvjete povrata.

Kredit dolazi iz francuskog, njemačkog i talijanskog jezika, te iz latinskog credo - ono što je povjereno, zajam.

U širem smislu riječi obuhvaća različite namjenske i nenamjenske kreditne oblike poput:

• novčanih zajmova,
  
• robnih i potrošačkih kredita,
• financijskih kredita,
  
• poslovnih aranžmana prodaje robe,
  
• usluga i izvođenja radova uz odgođenu naplatu,
  
• dužničke vrijednosne papire,
  
• standby sporazume, otvorene račune i dr.. 

Podjela kredita

Krediti se dijele prema različitim kriterijima:

• kreditiranju robe ili novca,
• komercijalne ili bankarske kredite
• svrsi (proizvođački krediti i potrošački krediti)
• namjeni (za obrtna sredstva i za investiciju)
• osiguranje na otvorene ili pokrivene

Prema roku dospijeća i ekonomskoj funkciji na:

• kratkoročne (do 1 godine),
  
• srednjoročne (od 3 do 5) i
  
• dugoročne (od 5 godina).

Kratkoročni krediti imaju rok dospijeća do 1 godine, a to su:

• kontokorentni,
  
• eskontni,
  
• lombardni,
• akceptni,
• rambursni i 
• avalni kredit.

Dugoročni krediti služe za financiranje velikih investicija. Zbog dugoga roka na koji se odobravaju (npr. dvadeset i više god.), dugoročni su krediti za vjerovnike razmjerno visoko rizičan posao, pa se njihovo odobravanje u pravilu uvjetuje osiguranjem kredita na sljedeće načine:

• založnim pravom na nekretnini (hipoteka),
• solidarnoga jamstva (jedne ili više osoba - jamac ili sudužnik),
• osiguranja nekretnine od različitih rizika,
• polica osiguranja korisnika kredita od posljedica nesretnoga slučaja vinkulirane u korist kreditora
• itd.

Za što služi kredit?

Kao prvo, služi kao instrument premošćenja tekuće nelikvidnosti, odnosno financiranja izvoza, uvoza, potrošnje, investicija (građevinarstvo - hotel, restoran, ...) ili proizvodnje u razdoblju nedovoljne štednje, kredit je važna poluga gospodarskog rasta i razvoja.

Nadalje, u nedostatku čistog novca, što je česta današnja zbilja - kao sredstva prometa i plaćanja, preko čekova, mjenica i drugih kreditnih instrumenata smanjuje se opasnost od gospodarskog zastoja, nedovoljne potražnje uz danu ponudu ili pak nedostatka ponude roba i usluga potrebnih za zadovoljenje potražnje.

Odobravanje kredita i kreditno osiguranje

Odobravanje novčanih i nenovčanih kredita, bazirano je na povjerenju prema dužniku, odnosno ocjeni njegove kreditne sposobnosti i spremnosti vraćanja kredita u dogovorenom roku, uz plaćanje određene naknade u obliku kamate. Kako bi se smanjio rizik od nemogućnosti dužnika da uredno izvršava svoje prema vjerovniku, korištenje kredita često je uvjetovano određenim kreditnim osiguranjem:

• jamstvo
• jamac
• sudužnik
  
• pravom zaloga pokretnine (automobil)
  
• založno prava nad nekretninom

Hipotekarni kredit

Hipotekarni krediti je u biti dugoročni kredit (s rokom dospijeća od deset do dvadeset godina) koji je osiguran upisom hipoteke, odnosno založnoga prava na nekretnini. Hipotekarni i stambeni kredit nisu jedno te isto.