Zdravlje
U zdravom tijelo - zdrav duh
Zdravlje je presudni element za normalno obavljanje svakodnevnog života, a čini ga normalno funkcioniranje cjelokupnog tjelesnog sustava pojedinca. Naravno, zdravlje je povezano i sa unutarnjim duhom čovjeka, pa se u narodu kaže: U zdravom tijelu - zdrav duh. Time se želi naznačiti da je sklad zdravog organizma i duha nužan za ukupnu ravnotežu života pojedinca.
Zdravlje je stanje koje je nužno održavati nekim od sljedečih metoda:
- ispravnom i pravovremenom prehranom,
- aktivnim fizičkim životom (npr. bavljenje sportom),
- pravilnim odmaranjem organizma (čitaj: spavanjem),
- adekvatnim liječenjem bolesti,
- pravilnim pristupom svakodnevnim zadacima (bez stresa),
- u?estalom doziranom posvećivanju sebi i svojoj unutrašnjosti,
- umjereno aktivnim društvenim životom (pravilan lifestyle),
- stvaralaštvom i održivošću tokom života.
Zdrav život
Poznata Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i UN-ova Organizacija za hranu i poljodjelstvo (FAO) su nedavno objavili novo izvješće nezavisnih stručnjaka o zdravom životu. Što ono kaže?
Preporuča se ljudima uzimati vrlo malo masnoća i šečera te jesti najmanje 400 grama voća i povrća na dan, uz barem jedan sat tjelesne aktivnosti na dan. Tako se pojedinac može najefikasnije boriti protiv kroni?nih bolesti.
Kronične bolesti - neprijatelj zdravlja
Kroničnih bolesti poput kardiovaskularnih bolesti, raka, šečerne bolesti i pretilosti - do sada je svake godine umrlo sve više i više ljudi. Takve bolesti su još 2001. godine bile uzrok do 60% smrti u svijetu i čak izvor 46% drugih bolesti. Velik dio kroničnih bolesti koje završavaju smrću posljedica su rizika koji su se mogli lako izbjeći, kao što je, na primjer:
- povišen krvni tlak,
- povišene masnoće u krvi,
- pretilost,
- neuravnotežena prehrana te
- nedovoljna tjelesna aktivnost.
Na krvni tlak izrazito ima utjecaj velika uporaba kuhinjeske soli. Nadalje, zasićene masnoće djeluju na povečanje kolesterola u krvi.
Sve više je ljudi koji žive u zemljama u razvoju danas pati od tzv. kroničnih bolesti, dok se prije samo jednog desetljeća ova vrsta bolesti povezivala s bogatim zemljama svijeta. Pri tome, urbanizacija ima veliku ulogu u tim promjenama zbog toga što građani gradova jedu hranu bogatu zasićenim masnim kiselinama i rafiniranim šečerima.
Kroz ovo izvješće, WHO i FAO pozivaj vodeće u državama da daju jednostavne, moguće i izravne smjernice za prehranu stanovništa, pogotovo da dopru do onih u ruralnim dijelovima.
